15. JUST IN TIME

        Just in time – je planiranje zaliha koje ima za cilj da minimizira zalihe. Predstavlja težnju da inventara uopće nema i da se proizvodi proizvode točno kada su potrebni u količini u kojoj su potrebni. Ideja Just in time nije nova. Nastala je u tvornicama Forda, kao rezultat želje Henrya Forda da što više smanji troškove proizvodnje automobila. Ford je uspio da za nekoliko godina konstantnog unapređenja, kako proizvodnje tako i svih ostalih procesa u poduzeću, spustiti cijenu automobila sa 850 na 290 dolara.

        Mora se odmah istaknuti da Just in time nije samo strategija nabavke resursa i dijelova od kooperanata, već kompletan način vođenja proizvodnog poduzeća. Toyota je iskoristila potencijal Just in time koncepta i unaprijedila ga u LEAN koncept (TPS) koji je sveobuhvatnije rješenje. Pravi potencijal Just in time se pokazao tek kada su nastupile naftne krize. Toyota je lako prebrodila nastale probleme, dok su američke auto-kompanije doživjele enormne gubitke i nikad se nisu u potpunosti oporavile.

        Da bi Just in time uspio, potrebno je savršeno planiranje nabave i precizna proizvodnja po utvrđenom taktu. Mora se pravilno odrediti takt proizvodnje, smanjiti proizvodne partije, iskonstruirati radne jedinice, kanbanom odrediti potrebne proizvodne količine, implementirati totalno produktivno održavanje, jer svaki prekid rada remeti takt i kontinuirani tok proizvodnje.

        Zalihe postoje jer su dijelovi kupljeni prije nego što su zaista potrebni. Također, zalihe postoje i zbog nesigurnosti isporuka i raznih pogodnosti pri kupovini. Just in time koncept, jednostavno rečeno, traži da dijelove imamo samo kada ih trebamo, a da ih uopće nema ako nisu potrebni. Što se bolje kontrolira lanac nabave i proizvodnja, manje je zaliha potrebno.

        Just in time zapravo nije tehnika, već logičan rezultat skupa tehnika. To je zapravo cilj stroge kontrole nabave, efektivnog planiranja procesa proizvodnje i dizajna tvornice, motivacije radnika, smanjenja troškova, logistike i planiranja potrebe materijala. Kombiniranje ovih tehnika vodi ka implementaciji Just in time pristupa. Osnove ovakvog pristupa su:

• nabavi kad je potrebno,
• nabavi prema potrebnoj kvaliteti,
• smanji pripremno vrijeme i
• organiziraj efektivnost.

        Kada se sve sublimira, potrebno je zapravo povećati kvalitetu u svim managerskim poslovima: -kvalitetu zapisa, kvalitetu procedura, kvalitetu nabavke, isporuke, predviđanja i određivanje ciljeva, i naravno kao rezultat svih aktivnosti kvalitetu proizvoda i njegovih dijelova.

        Poduzeća su prilično skeptična po pitanju nabave u čestim, malim količinama, ali ako se dobro isplaniraju količine različitih dijelova, neće se desiti da kamioni transportiraju dijelove sa viškom slobodnog prostora. LEAN tvornice su poznate po dnevnom proizvodnom miksu i minimiziranju broja različitih dijelova u završnom proizvodu. To znači da se inzistira na porodicama proizvoda i smanjenju kompliciranosti proizvoda. U takvim uvjetima kooperanti, iako proizvode manje količine dijelova, proizvode veći broj sličnih proizvoda i na taj način proizvode konstantne dnevne količine koje će i njima biti isplative (i pogodne za maksimalno iskorištenje transporta).

        Da bi se Just in time ostvario potrebno je stvoriti jaku vezu i dugoročnu suradnju između kooperanata, ali zato inzistiraju na jačem uzajamnom odnosu i boljom komunikacijom. Kooperanti se stimuliraju da što tijesnije surađuju sa poduzećem kako bi Just in time mogao funkcionirati glatko.

        Kvaliteta dijelova je od ključnog značaja, jer Just in time ne može funkcionirati ako često dolazi do zastoja u proizvodnom procesu uslijed škarta i loših dijelova i loših proizvoda. Zato se kooperantima daju točne procedure za proizvodnju dijelova koje oni mogu ispuniti, kako bi kvaliteta dijelova bila visoka, a škart sveden na nulu.

 

14. METODE I TEHNIKE LEAN PROIZVODNJE – III dio

TPM – Totalno produktivno održavanje

Dodjeljuje osnovne preventivne poslove održavanja radnicima. U osnovne preventivne poslove održavanja spadaju inspekcija mašine, čišćenje, podmazivanje, zatezanje i kalibracija. Svaki radnik je zadužen da održava mašine na kojima radi. TPM jasno prepušta odgovornost radnicima. Radnici su dužni djelovati proaktivno, nadgledaju i ispravljaju moguće uzročnike kvara mašine. Prepuštanjem odgovornosti radnicima na mašinama, pojava kvarova se reducira. TPM također zahtijeva od radnika da informiraju o stanju strojeva i mogućim problemima.

Smanjenje pripremno-završnog vremena

LEAN cilja na smanjenje zastoja uslijed vremena trajanja promjene alata i pripreme stroja. Velika količina vremena se izgubi pri namještanju alata na stroju i njegovog kalibriranja. Da bi se smanjilo vrijeme potrebno za promjenu alata na stroju, potrebno je konstantno unapređenje radnog procesa. Često se pripremno-završna vremena reduciraju standardizacijom. Pravljenje preciznih shema montaže alata i redoslijeda kada koji alat treba da se postavi na stroj, smanjuje se nesigurnost oko narednog koraka pri rekonfiguraciji stroja za narednu operaciju. Mnoga poduzeća zanemaruju pripremno-završno vrijeme stroja smatrajući da je to vrijeme malo, ali kada je proizvodni miks u tvornici veliki, samo vrijeme obrade materijala na stroju predstavlja tek nekoliko postotaka od ukupnog vremena koje je predmet obrade proveo na stroju. Sve ostalo je pripremno-završno vrijeme. Drugi načini da se smanji pripremno-završno vrijeme uključuju izmjenu proizvodnog procesa, ili nabavku duplih alata kako ne bi dolazilo do zastoja uslijed samo jednog kompleta alata.

Smanjenje partije

Cilj LEAN-a je da se materijal kroz tvornicu kreće u najmanjim mogućim partijama. Kada su partije male, manja je i nedovršena proizvodnja i veća sigurnost da će radne jedinice nizvodno u procesu proizvesti točno ono što kupcu treba kad mu treba. Zbog toga LEAN favorizira veći broj malih proizvodnih linija sa malim partijama i radnim jedinicama. Osnovne koristi malih partija su smanjenje nezavršene proizvodnje, veći proizvodni miks i veći sinergijski efekat među radnicima.

Raspored proizvodnog pogona

Potrebno je da mašine budu tako raspoređene da se minimizira transport unutar proizvodne hale. Nezavršena proizvodnja treba odmah po završetku obrade na jednom radnom mjestu, biti postavljena što bliže narednom radnom mjestu na kojoj će biti procesuirana. Na ovaj način se smanjuje prostor koji zauzima inventar i smanjuje rizik od oštećenja.

Kanban

Kanban je metoda snabdijevanja zasnovana na sistemu izvlačenja koji koristi vizuelne signale (npr. kartice različitih boja) da bi signalizirala proizvodnji koja se nalazi uzvodno u toku proizvodnje. Može se reći a da je kanban sredstvo komunikacije u sistemu izvlačenja. Kanban moža biti kartica, vizuelni display, prazna paleta, tj. bilo što daje signal da se počne s proizvodnjom određenog dijela.

Uravoteženje procesa rada u proizvodnji

Ima za cilj podjednako opteretiti proizvodni sistem, i na taj način minimizirati gomilanje nezavršenih proizvoda. Kada je povećan obujam proizvodnje, potrebno je ravnomjerno opteretiti čitav sustav. Na taj se način bolje iskoriste strojevi i lakše alociraju neophodni radnici i oprema.

Takt

Kako bi neprekidni tok funkcionirao glatko, svaka radna jedinica treba proizvesti određeni proizvod brzinom koja nije ni prevelika ni premala za narednu radnu jedinicu u procesu. Da bi se takva proizvodnja uspješno sprovela, jedna radna jedinica u cijeloj proizvodnoj liniji se postavlja tako da ona određuje ritam proizvodnje proizvoda. Prema njoj se određuju sve radne jedinice i njihov tempo. Najčešće se za radnu jedinicu koja postavlja tempo odabire posljednja radna jedinica neprekidnog toka najbliža kupcu.

Sveobuhvatna efektivnost opreme

To je mjera iskorištenja svakog dijela opreme u odnosu na mogući kapacitet. Može se promatrati sa 2 aspekta:

a) dostupnost opreme – odnosno koliko je oprema bila u zastoju u odnosu na vrijeme aktivnosti,

b) iskorištenost opreme – u odnosu na maksimalni projektirani kapacitet opreme.

Kada se izračunaju rezultati, mnoga se poduzeća iznenade neefikasnošću njihovih proizvodnih sistema. Računanjem efektivnosti opreme, poduzeće dolazi do neophodnih informacija oko uskih grla proizvodnje ili neefikasnosti određenih funkcija u poduzeću. LEAN ipak stavlja akcenat na maksimalno iskorištenje ljudskih resursa.